preslica, drveno pomagalo pri ručnom predenju na koje se učvršćivalo predivo (od lana, konoplje, vune). Izvlačeći prstima manji smotak prediva, kojega se zavrtalo uz vlaženje slinom te namatalo na vreteno, stvarala se tekstilna nit. Kada se prelo hodajući, preslica se zaticala za pojas na lijevom boku, lijevom se rukom izvlačilo predivo, a desnom okretalo vreteno. Kada se prelo sjedeći, preslica se mogla zataknuti za okvir kreveta, u posebni stalak i sl., a izumom kolovrata postala je njegovim sastavnim dijelom. U hrvatskoj seljačkoj tradiciji bilo je u uporabi desetak tipova preslica: u obliku obla ili uglata štapa; s prstenastim izbočenjem; s umetnutim uspravnim krugom; s jednom ili dvjema poprječnim prječkama, ravnima ili u obliku krila; poput rašlje s dvama ili trima ograncima, slobodnima ili povezanima na vrhu; s tokarenim konusnim gornjim dijelom; u obliku koplja, lopate ili buzdovana. Bile su omiljenim predmetom ukrašavanja, pa predstavljaju značajan dio hrvatske folklorne likovne baštine (→ likovna umjetnost, narodna). Preslica je pripadala osobnoj imovini seoskih žena, pratila ih je od djevojaštva sve do starosti, a često je bila izrađevinom te poklonom budućega supružnika.
